Kada se masnoća najviše taloži u predelu stomaka, to obično ukazuje na visceralnu gojaznost – nakupljanje masnog tkiva oko unutrašnjih organa. To može značiti:
- 📌 Insulinska rezistencija – telo teže koristi glukozu pa višak energije završava kao mast u predelu stomaka.
- 📌 Hormonalni disbalans – npr. povišen kortizol („hormon stresa”) često je povezan sa centralnom gojaznošću.
- 📌 Povećan rizik za metabolički sindrom – sklop faktora (visok krvni pritisak, masna jetra, visok šećer, povišeni trigliceridi).
- 📌 Genetika i stil života – nezdrava ishrana, malo sna, fizička neaktivnost, alkohol i pušenje mogu dodatno ubrzati nakupljanje masnoće u abdomenu.
Stomačna (centralna) gojaznost smatra se opasnijom od potkožne masnoće na kukovima ili butinama, jer je direktno povezana sa bolestima srca, dijabetesom tipa 2 i masnom jetrom.
Medicinska pozadina o tome zašto se masnoća taloži u predelu stomaka:
🔬 Vrste masnoće
- Potkožna masnoća (subkutana) – nalazi se ispod kože, manje opasna.
- Visceralna masnoća – okružuje jetru, pankreas, creva i srce. Upravo ona pravi “stomak” koji je čvrst na dodir i najopasnija je metabolički.
⚖️ Zašto se nakuplja baš u stomaku?
- Insulinska rezistencija i hiperinsulinemija
- Kada ćelije ne reaguju dobro na insulin, šećer u krvi raste.
- Telo proizvodi još više insulina → višak insulina stimuliše lipogenezu (stvaranje masti), naročito u abdomenu.
- Hormoni stresa (kortizol)
- Povišen kortizol (usled hroničnog stresa, lošeg sna ili upale) preusmerava skladištenje masti u visceralno područje.
- Zato se često kaže da „stres goji u stomaku”.
- Polni hormoni
- Testosteron (kod muškaraca) – niži nivo povećava abdominalno taloženje masti.
- Estrogen (kod žena) – nakon menopauze, kada estrogen padne, masnoća se premešta sa kukova/butina ka stomaku.
- Jetra i trigliceridi
- Višak masti u ishrani + insulinska rezistencija → jetra počinje da taloži masnoću → masna jetra (NAFLD).
- Masna jetra dodatno pojačava insulinsku rezistenciju, pravi začarani krug.
⚠️ Zdravstvene posledice stomačne gojaznosti
- Dijabetes tipa 2 – zbog hronično povišenog insulina i šećera u krvi.
- Kardiovaskularne bolesti – povišen pritisak, ateroskleroza, srčani udar.
- Masna jetra – čak i kod ljudi koji ne piju alkohol.
- Hronična upala – visceralna mast oslobađa citokine (IL-6, TNF-α) → povećava upalne procese u telu.
- Hormonski disbalans – može uticati i na plodnost i metabolizam.
👉 Ukratko: stomačna gojaznost je metabolički marker – često znači da telo ima insulinsku rezistenciju, hroničan stres ili hormonski disbalans, i nosi veći rizik od bolesti srca i dijabetesa nego „klasično” debljanje u butinama i kukovima.